Problemi s mokraćnim mjehurom

 

Uloga urinarnog sustava 

Uloga i funkcija urinarnog sustava je filtriranje krvi i stvaranje urina kao nusproizvoda otpada. 

Nakon što tijelo uzme potrebne sastojke hrane i pretvori ih u energiju, otpadni proizvodi ostaju u crijevima i krvi.

Urinarni sustav pomaže tijelu u oslobađanju od tekućih otpadnih tvari (urea), te održava ravnotežu kemikalija, poput kalija i natrija, i vode. Urea nastaje kada se hrana koja sadrži proteine, kao što su meso, perad i određeno povrće, razgrađuje u tijelu. Urea se u krvotoku prenosi u bubrege, gdje se uklanja zajedno s vodom i drugim štetnim tvarima u obliku urina.

 

Anatomija i funkcije urinarnog sustava;

          1.) 2 bubrega – njihova glavna uloga je ;

• otklanjanju otpadnih tvari iz organizma
• otpuštanju hormona za regulaciju krvnog tlaka
• uravnoteženju tjelesnih tekućina kroz regulaciju acidobazne ravnoteže
• kontroliranju proizvodnje crvenih krvnih stanica u koštanoj srži2.) 2 mokraćovoda (uretri) – cijevi koje prenose urin do mokraćnog mjehura

          3.) mjehur – pohranjuje urin, odnosno mokraću do trenutka ispuštanja urina – mokrenja

         4.) uretra – cijev kojom kojom urin izlazi izvan tijela

          5.) sfinkteri – kružni mišići koji pomažu spriječiti curenje urina tako što se čvrsto zatvaraju oko otvora mjehura,                  a njihovo stezanje i opuštanje (kako bi urin izašao iz tijela) kontrolira mozak.

 

Mokrenje kao fiziološki niz aktivnosti je kontroliran pomoću sinhoniziranog rada živaca i centara u mozgu odgovornih za te procese. Živci upozoravaju i daju signal osobi kada  je vrijeme za mokrenje ili pražnjenje mjehura.

 

Funkcija mokraćnog mjehura

Mjehur je šuplji, rastegljivi zdjelični viscus koji je tetraedaran kada je prazan i jajast kada je napunjen. Sastoji se prvenstveno od glatkih mišića i kolagena te, u mnogo manjem stupnju, od elastina (5). Njegov gornji dio definira urahus, vlaknasti ostatak alantoisa. Urahus pričvršćuje vrh mjehura na prednji trbušni zid. U muškaraca mjehur leži između rektuma i pubične simfize, a kod žena između rektuma i maternice/vagine. S prednje i bočne strane mokraćni mjehur je okružen retropubičnim i perivezikalnim masnim tkivom i vezivnim tkivom

 

Problemi s mokraćnim mjehurom

Mokraćni mjehur je važan organ i čimbenik u održavanju normalne funkcije mokrenja. Različita stanja i bolesti mogu uzrokovati probleme s radom mjehura, a neka od njih mogu ozbiljno ugroziti zdravlje organizma. Neprepoznati i netretirani simptomi koji signaliziraju probleme u radu mjehura mogu dovesti i do smrtnog ishoda.

Ovdje ćemo navesti stanja i bolesti koja se povezuju s problemima mokraćnog mjehura

• Cistitis – upala ili infekcija mokraćnog mjehura
• Karcinom i tumor  mokraćnog mjehura
• Hematurija –  krv u mokraći. Hematurija može biti bezopasna ili može biti uzrokovana infekcijom ili ozbiljnim stanjem poput raka mokraćnog mjehura
• Zadržavanje mokraće – urin ne izlazi normalno iz mokraćnog mjehura zbog blokade ili potisnute aktivnosti mišića mjehura
• Cistokela – oslabljeni mišići zdjelice (obično od poroda) dopuštaju mokraćnom mjehuru da pritisne vaginu. a može doći do problema s mokrenjem
• Mokrenje u krevet (noćna enureza) –  definirano kad dijete od 5 ili više godina  mokri u krevet najmanje jedan ili dva puta tjedno tijekom najmanje 3 mjeseca
• Dizurija (bolno mokrenje) – bol ili nelagoda tijekom mokrenja zbog infekcije, iritacije ili upale mokraćnog mjehura, uretre ili vanjskih dijelova genitalija
• Mokraćni kamenci – mogu se formirati u bubrezima i spuštati sve do mokraćnog mjehura

Postoje određeni problemi s mjehurom koji su povezani s urinarnom kateterizacijom od kojih su najčešći neurogeni mjehur i urinarna inkontinencija:

Neurogeni mjehur

Neurogeni mokraćni mjehur podrazumijeva gubitak normalne funkcije rada mokraćnog mjehura uslijed oštećenja dijela središnjeg živčanog sustava. 

Neurogeni mjehur može nastati uslijed bolesti, ozljede ili prirođene deformacije mozga, ozljede kralježnične moždine koja je vrlo čest uzrok. Neurogeni mjehur djeluje u dva pravca:

a) može biti premalo aktivan jer se ne steže i ne može se potpuno isprazniti, ili

b) može biti pretjerano aktivan (spastičan), kada se prazni uslijed nekontroliranih živčanih refleksa.

Ovo stanje izaziva učestalu incidenciju za provođenje terapijske mjere – urinarne kateterizacije.

Urinarna inkontinencija

Urinarna inkontinencija se odnosi na kronično stanje stanje nekontroliranog mokrenja, nevoljnog istjecanja urina.  To se događa jer je kontrola nad mokraćnim sfinkterom slabljena ili izgubljena. Urinarna inkontinecija je čest problem koji pogađa mnoge osobe, s većom učestalošću među ženama (žene između 30-60 godine – incidencija 30%, kod muškara 1,5 – 5%) . Može se pojaviti radi brojnih uzroka od kojih su neki;

• stresni faktori, kašalj
• posljedica trudnoće oslabljenog zida maternica koja pritišće mjehur
• pretilost i pušenje su čimbenici koji pogoršavaju stanje

U blažim slučajevima mogu pomoći Kegelove vježbe, kod drugih je potrebno provoditi urinarnu kateterizaciju ili ostale terapijske metode.